Taksonomska hijerarhija
Root -> regnum Plantae -> phylum Magnoliophyta -> classis Magnoliopsida -> ordo Fabales -> familia Fabaceae

Vrsta

Latinski naziv

Pisum elatius Stev.

Srpski naziv

Divlji grašak, visoki grašak


Opis vrste

Divlja forma gajenog graška (Pisum sativum). Jednogodišnja je biljka, sa stablom visokim 50-100, a i do 160 cm. List složen, sa 1-3 para (najčešće po 2) eliptično duguljastih listića celog oboda ili retko nazubljenih. Zalisci jajasti ili polusrcasti. Cvasti redovno 2-3 puta duže od zalistaka. Obično svega 1-2 cveta u cvastima, koji su 2-3 cm dugi. Zastavica je lilave boje, krila tamnocrvena, a čunić roza ili zelenkastobeo. Forma potpuno belih cvetova (f. albiflorum) je znatno ređa, sporadična. Mahuna je 6-10 cm duga i 10-12 mm široka, prava je ili tik malo savijena. Seme manje više okruglasto, 3-5 mm u prečniku. Cveta V-VI (-VII).
Ovaj grašak je jestiv, ali nigde nije čest. Mediteransko-turanski, južnjački florni element. Autohton je u obalnoj zoni severa Afrike, u jugozapadnoj Aziji, u Kavkazu i na Krimu, i u južnoj Evropi (Balkan, na severu do Rumunije, Mađarske i Ukrajine). Nastanjuje šikare i ruderalna staništa. U Srbiji ovo je redak takson, do sada je sa sigurnošću zabeležen samo sa šačice lokacija (npr. okolina Niša, Pirota i Leskovca, padine planine Kozjak, dolina Pčinje). Javlja se retko i kao korov okopavina, najverovatnije odbegao iz antropogenih pokušaja kultivacije.

Sin. Pisum sativum subsp. elatius (M. Bieb.) Asch. & Graebn.
Autor: Jožef Dožai




Status zaštite vrste
[ Vrsta se ne spominje na listama vrsta od značaja za zaštitu prirode. ]

Rasprostranjenje

Podaci o nalazima u Srbiji



Stranicu održava(ju)

Dragiša Savić, Jožef Dožai, Tomica Mišljenović